O se paipa vai ua malepe na fealualua’i atu ai le vai i le ea i luga o se auala i Montreal, Aso Faraile, Aokuso 16, 2024, ma mafua ai ona lologa nisi o auala o le eria.
MONTREAL — E toetoe lava 150,000 fale i Montreal na tuʻuina i lalo o le lapataiga e faʻapuna le vai i le Aso Faraile ina ua pa le paipa vai ua malepe ma avea ma "geyser" lea na liua ai auala i vaitafe, faʻalavelaveina ai feoaiga ma faʻamalosia ai tagata e o ese mai fale ua lolovaia.
Na saunoa le Kovana o Montreal, Valérie Plante, e toatele tagata i sasaʻe o le taulaga na ala i le pe tusa o le 6 i le taeao ina ua uunaia i latou e le au tinei afi e o ese mai o latou fale ona o lamatiaga o lologa mai le paipa vai i lalo o le eleele na motusia e lata ane i le Jacques Cartier Bridge.
Na fai mai molimau, i lona tumutumuga, na pa mai ai se “pā vai” e 10 mita le maualuga i le eleele, ma lofia ai le pitonuu e to’atele tagata. Sa ofuina e tagata ni seevae pa’u ma savavali i le vai na tafe ifo i auala ma fa’aputu i fetaulaiga’iga o alatele i le tusa ma le lima ma le afa itula na alu ai e taofi atoa ai le tafe.
I le 11:45 i le taeao ua “taofi lelei le tulaga,” o le tala lea a Plante, ma fai mai le faatonu o auaunaga vai a le aai ua mafai e tagata faigaluega ona tapuni se valve o lea ua faaitiitia ai le mamafa i totonu o le paipa autu o le vai. Peitai, na tuuina atu e le aai se fautuaga e faapuna le vai lea na aofia ai se vaega tele o le itu i matu sasaʻe o le motu.
“O le tala fiafia, ua pulea lelei mea uma,” o le tala lea a Plante. “E tatau ona matou toe faaleleia le paipa, ae ua le toe tutusa le tele o le vai (i luga o le auala) ma le vai sa ia i matou i le taeao nei … ma o se puipuiga, o le a iai se fautuaga e puipuia ai le faapuna o le vai.”
I le amataga o le aso, na saunoa ai le au ofisa e faapea, faafetai i le tele o paipa i le fesoʻotaʻiga o paipa e 4,000 kilomita le umi i le aai, e leai ni faafitauli tau saogalemu i le vai inu i le itumalo ua lolovaia. Peitai pe tusa ma le itula mulimuli ane, na latou fai mai ai ua latou matauina se pa'ū o le mamafa o le vai i se vaega o le fesoʻotaʻiga ma latou te mananao e faataitai ni faataitaiga o le vai e mautinoa ai e leai ni faafitauli.
O le pogai o le lologa o se paipa e silia ma le lua mita le lautele na faʻapipiʻiina i le 1985, na fai mai ai le au ofisa, o ē na faʻamatalaina o le apamemea ma le sima i luga aʻe o le vaega ua gau o le paipa e manaʻomia ona eliina aʻo leʻi iloa le ogaoga o le faʻafitauli.
Na fai mai Lyman Zhu na ia ala i luga i se leo e pei o se “timu mamafa” ma ina ua ia tilotilo atu i fafo o lona faamalama na ia vaaia ai se “pā vai” e tusa ma le 10 mita le maualuga ma e tutusa le lautele ma le auala. “Sa matuā valea lava,” o lana tala lea.
Na saunoa Maxime Carignan Chagnon o le “pā tele o le vai” na tafe mai mo le tusa ma le lua itula. O le tafe malosi o le vai sa “matua malosi lava,” o lana tala lea, a o pisipisia a o pa i pou moli ma laau. “Sa matua ofoofogia lava.”
Na ia taʻua e tusa ma le lua futu le vai na faʻaputuina i lona fogafale i lalo.
“Ua ou faalogo o nisi tagata e tele atu a latou mea,” o lana tala lea.
Na saunoa Martin Guilbault, le taitai o le vaega o le matagaluega a le au afi i Montreal, e tatau i tagata ona nonofo ese mai le nofoaga ua lolovaia seia oo ina tuuina atu e le pulega le faatagaga e toe foi atu ai.
“E lē faapea ona ua itiiti le vai ona ua mae’a lea o le galuega,” o lana tala lea, ma faamatala atu e ono faaleagaina nisi o vaega o auala ma masaa ona o le vai uma na lofia ai.
E le’i tu’uina mai e le au ofisa o le afi se aofa’iga tonu o tagata na fa’ate’aina, ma ta’u atu i le au tusitala na asiasi atu le auvaa i fale uma na a’afia ma fa’amautinoa o lo’o saogalemu tagata uma. Na ta’ua e Guilbault a’o le’i oo i le aoauli o lo’o o atu pea le au afi i lea fale ma lea fale, e pamuina fale i lalo. Na ia ta’ua na latou asiasi atu i tuatusi e 100 o lo’o i ai le vai o lo’o sosolo i ai i lena taimi, ae o nisi taimi o le vai sa i totonu o fale ta’avale ae le o fale mautotogi.
Na taʻua e ofisa o le aʻai o loʻo feiloaʻi le Koluse Mumu ma tagata o loʻo aʻafia ma ofoina atu fesoasoani ia i latou e le mafai ona toe foʻi vave i o latou aiga.
Na motusia e le kamupani eletise a Quebec le eletise i le eria na aʻafia e fai ma puipuiga, ma ua leai ai se eletise e tusa ma le 14,000 tagata o loʻo faʻaaogaina.
O le motusia o le paipa autū na sau a’o fa’amamāina pea e le to’atele o tagata i Montreal ma Quebec atoa fo’i o latou fogāfale i lalo o le eleele na lolovaia ina ua mae’a ona lofia nisi vaega o le itumalo i le timuga e o’o atu i le 200 milimita i le Aso Faraile na te’a nei.
Na faamaonia e le Palemia o François Legault i le Aso Faraile o le a faalauteleina e le itumalo lana polokalame fesoasoani tau tupe mo tagata na aafia i faalavelave faalenatura e aofia ai tagata na lolovaia o latou fale ina ua toe tumu o latou paipa i le taimi o le afa, nai lo le faatapulaaina o le agavaa i mea na faaleagaina e mafua mai i lologa i le laueleele.
Na taʻu atu e le Minisita o le Saogalemu Lautele o François Bonnardel i le au tusitala i Montreal ua faaleleia le tulaga ina ua mavae le lologa i le vaiaso talu ai, ae e 20 auala sa tatau ona toe faaleleia ma e 36 tagata o loo tuua o latou aiga.
E mafai ona matou tuʻuina atu ni masini faʻalogo radar mo le saoasaoa o le tafe o le vai mo le tele o tulaga e pei o fesoʻotaʻiga paipa i lalo o le eleele, ala tatala ma DAMS, ina ia mafai ona e mataʻituina faʻamaumauga i le taimi moni.
Taimi na lafoina ai: Aokuso-19-2024

