I le 2023, e 153 tagata na maliliu i le dengue fever i Kerala, e tusa ma le 32% o maliu dengue i Initia. O Bihar o le setete o loʻo i ai le numera lona lua sili ona maualuga o maliu dengue, ma naʻo le 74 dengue maliu na lipotia, e itiiti ifo i le afa o le fuainumera o Kerala. I le tausaga talu ai, o le saienitisi o le tau o Roxy Mathew Call, o le sa galue i se faʻataʻitaʻiga o le faʻamaʻi o le dengue, na faʻafesoʻotaʻi le ofisa maualuga o suiga o le tau ma le soifua maloloina o Kerala e talosagaina se faʻatupega mo le poloketi. O lana 'au i le Indian Institute of Tropical Meteorology (IITM) ua fausia se faʻataʻitaʻiga tutusa mo Pune. Na taʻua e Dr Khil, o se saienitisi o le tau i le Initia Institute of Tropical Meteorology (IITM), "O le a matua manuia ai le matagaluega o le soifua maloloina Kerala aua o le a fesoasoani i le mataʻituina ma le faʻaeteete ma le faia o puipuiga e puipuia ai le tupu mai o faʻamaʻi." ofisa nodal.
Pau lava le mea na tu’uina atu ia te ia, o tuatusi imeli aloaia a le Fa’atonusili o le Soifua Maloloina ma le Sui Fa’atonusili o le Soifua Maloloina. E ui i imeli faamanatu ma feʻau tusitusia, e leai se faʻamatalaga na tuʻuina atu.
E fa'apea fo'i i fa'amaumauga o timuga. "Faatasi ai ma matauga saʻo, faʻamatalaga saʻo, lapataiga saʻo ma faiga faʻavae saʻo, e tele ola e mafai ona faʻaolaina," o le tala lea a Dr Cole, o le na mauaina le faʻailoga maualuga faasaienisi a Initia i lenei tausaga, le Vigyan Yuva Shanti Swarup Bhatnagar Geologist Award. Na ia tuuina atu se tautalaga ua faaulutalaina 'Climate: What hangs in the balance' i le Manorama Conclave i Thiruvananthapuram i le Aso Faraile.
Fai mai Dr Cole, ona o suiga o le tau, o Western Ghats ma le Arabian Sea i itu uma o Kerala ua avea e pei o temoni ma vasa. “O le tau e le gata ua suia, ua vave ona suia,” o lana tala lea. Na o le pau lava le fofo, na ia fai mai ai, o le fatuina lea o se Kerala faauo. "E tatau ona tatou taulai atu i le tulaga o le panchayat. O auala, aʻoga, fale, isi fale ma fanua faʻatoʻaga e tatau ona faʻafetaui i suiga o le tau, "o lana tala lea.
Muamua, na ia fai mai ai, e tatau ona fausia e Kerala se fesoʻotaʻiga mataʻituina o le tau mafiafia ma lelei. I le aso 30 o Iulai, le aso o le solo o Wayanad, o le Initia Meteorological Department (IMD) ma le Kerala State Disaster Management Authority (KSDMA) na tuʻuina atu faʻafanua eseese e lua e fua ai timuga. E tusa ai ma le fa'afanua KSDMA, na maua e Wayanad timuga mamafa tele (sili atu i le 115mm) ma timuga mamafa i le aso 30 o Iulai, ae ui i lea, o loʻo tuʻuina atu e le IMD ni faitauga eseese se fa mo Wayanad: timuga mamafa, timuga mamafa, timuga feololo ma timuga mama;
E tusa ai ma le faʻafanua o le IMD, o le tele o itumalo i Thiruvananthapuram ma Kollam na maua le malamalama i timuga mama, ae na lipotia e KSDMA o nei itumalo e lua na maua le timuga feololo. "E le mafai ona tatou faʻapalepale i nei aso. E tatau ona tatou fatuina se fesoʻotaʻiga mataʻituina o le tau i Kerala e malamalama lelei ai ma vavalo le tau, "o le tala lea a Dr Kohl. "O nei faʻamaumauga e tatau ona avanoa lautele," o lana tala lea.
I Kerala e iai se aʻoga i le 3 kilomita. O nei aʻoga e mafai ona faʻapipiʻiina i masini e pulea ai le tau. "O aʻoga taʻitasi e mafai ona faʻapipiʻiina i timuga ma fua vevela e fua ai le vevela. I le 2018, na mataʻituina e se tasi aʻoga timuga ma le maualuga o le vai i le Vaitafe o Meenachil ma faʻaolaina aiga 60 i lalo e ala i le vavalo o lologa, "o lana tala lea.
E fa'apena fo'i a'oga e mafai ona fa'aola le la ma iai fo'i tane vai timu e selesele ai. “O le auala lea, e le gata ina iloa ai e tamaiti aoga le suiga o le tau, ae o le a saunia foi mo lea tulaga,” o lana faaaliga lea. O a latou faʻamatalaga o le a avea ma vaega o le mataʻituina o fesoʻotaiga.
Ae ui i lea, o le vaʻaia o lologa ma eleele solo e manaʻomia ai le faʻamaopoopoina ma le galulue faʻatasi a le tele o matagaluega, e pei o le geology ma le hydrology, e fausia ai faʻataʻitaʻiga. “E mafai ona matou faia lenei mea,” o lana tala lea.
O le sefulu tausaga uma, e 17 mita o fanua e leiloa. Na ta‘ua e Dr Cole o le Indian Institute of Tropical Meteorology, ua si‘itia le suasami i le 3 milimita i le tausaga talu mai le 1980, poo le 3 senitimita i le sefulu tausaga. Fai mai a ia, e ui e foliga mai e laititi, ae afai e na o le 0.1 tikeri le malifa, e 17 mita le eleele o le a tafia. “O le tala tuai lava lea, e o’o atu i le 2050, o le a si’itia le suasami i le 5 milimita i le tausaga,” o lana faaaliga lea.
E faapena foi talu mai le 1980, ua siitia le numera o afa i le 50 pasene ma o latou umi e 80 pasene, o lana tala lea. I lea vaitau, ua faatoluina le aofa'i o timuga ogaoga. Fai mai a ia, e oo atu i le 2050, o le a si'itia le timu i le 10% mo tikeri uma o le Celsius i luga ole vevela.
Aafiaga o Suiga o Fa'afanua O se su'esu'ega i le Trivandrum's Urban Heat Island (UHI) (o se faaupuga e fa'aaoga e fa'amatala ai nofoaga i le taulaga e sili atu le mafanafana nai lo nu'u i tua) na maua ai le vevela i nofoaga faufale po'o togavao sima e o'o atu i le 30. 82 tikeri Celsius fa'atusatusa i le 25.92 tikeri Celsius. i le 1988 - o se oso toetoe lava 5 tikeri i le 34 tausaga.
O le suʻesuʻega na tuʻuina atu e Dr. Cole na faʻaalia ai i nofoaga tatala o le a siitia le vevela mai le 25.92 tikeri Celsius i le 1988 i le 26.8 tikeri Celsius i le 2022. I nofoaga o loʻo i ai vao, o le vevela na siitia mai le 26.61 tikeri Celsius i le 30.82 tikeri Celsius i le 2022, o se oso i le 4.21 tikeri.
O le vevela o le vai na faʻamauina i le 25.21 tikeri Celsius, e laʻititi laʻititi nai lo le 25.66 tikeri Celsius na faʻamauina i le 1988, o le vevela e 24.33 tikeri Celsius;
Fai mai Dr Cole, o le maualuga ma le maualalo o le vevela i le motu vevela o le laumua na faʻatupulaia ma le mausali i le vaitau. “O ia suiga i le faaaogaina o eleele e mafai foi ona afaina ai le eleele i eleele solo ma lologa,” o lana faaaliga lea.
Fai mai Dr Cole o le foia o suiga o le tau e manaʻomia ai se taʻiala e lua: faʻaitiitia ma fetuunaiga. "O le faʻaitiitia o le suiga o le tau ua sili atu nei i lo tatou gafatia. E tatau ona faia lenei mea i le lalolagi atoa. E tatau ona taulaʻi Kerala i fetuutuunaiga. Ua faailoa mai e le KSDMA nofoaga vevela. Tuuina atu meafaigaluega e pulea ai le tau i panchayat uma, "o lana tala lea.
Taimi meli: Sep-23-2024