I se aotelega:
Mo le silia ma le 100 tausaga, o se aiga i le itu i saute o Tasmania ua latou aoina ma le loto i ai faʻamaumauga o timuga i la latou faʻatoʻaga i Richmond ma auina atu i le Ofisa o le Tau.
Ua tauaaoina e le BOM i le aiga o Nichols le 100-Year Excellence Award lea na tuuina atu e le kovana o Tasmania mo la latou tautua umi i le aoina o faʻamatalaga e uiga i le tau.
O le ā le isi mea e sosoo ai?
O le tausi o le faatoaga o Richie Nichols o le a faaauau pea ona aoina faamatalaga o timuga, i le avea ai ma se tasi o le silia ma le 4,600 volenitia i le atunuu atoa o loo tuuina atu faamatalaga i aso taitasi.
O taeao uma lava i le 9 i le pō, e savali atu ai Richie Nichols e siaki le fua o le timu i le faatoʻaga a lona aiga i le taulaga o Richmond i Tasmania.
I le matauina o le aofaʻi o millimeters, ona ia auina atu lea o na faʻamatalaga i le Ofisa o le Tau (BOM).
O se mea lea ua faia e lona aiga talu mai le 1915.
“Matou te faamaumauina lena mea i totonu o se tusi ona matou tuuina lea o na mea i totonu o le upega tafailagi a le BOM ma matou te faia lena mea i aso uma,” o le saunoaga lea a Mr Nichols.
E matuā tāua tele faʻamaumauga o timuga mo tagata suʻesuʻe e malamalama ai i aga o le tau ma punaoa o le vai i vaitafe, ma e mafai ona fesoasoani e vavalo ai lologa.
Na tauaaoina atu i le aiga Nichols le 100-Year Excellence Award i le Aso Gafua i le Maota o le Malo e le Kovana o Tasmania, le Afioga ia Barbara Baker.
O augatupulaga o loʻo faia ni taui
Ua tele augatupulaga o le aiga o Mr Nichols i le faatoaga ma na ia saunoa e taua tele le faailoga — e le gata mo ia ae mo “i latou uma na muamua atu ia te a’u ma tausia faamaumauga o timuga.”
“Na faʻatauina e loʻu tamamatua o Joseph Phillip Nichols le fanua ona ia tuʻuina atu lea i lona ataliʻi ulumatua, o Hobart Osman Nichols ona iʻu lea ina maua e loʻu tama o Jeffrey Osman Nichols le fanua ma o aʻu lea na te puleaina,” o lana tala lea.

Na saunoa Mr Nichols o le sao i faʻamaumauga o le tau o se vaega o le talatuu o se aiga e aofia ai le tausiga o le siʻosiʻomaga mo le isi tupulaga.
“E matuā tāua tele lo tatou i ai o se talatuu o tupulaga e tuufaasolo atu i tupulaga, ma matou te matuā naunau lava i lena mea e tusa ai ma le totoina o laau ma le tausiga o le siosiomaga,” o lana tala lea.
Ua faamaumauina e le aiga ia faamaumauga i taimi o lologa ma le lamala, ma o le tausaga talu ai na maua ai se taunuuga mataʻina mo le Brookbank Estate.
“Ua faavasegaina Richmond o se eria e fai si mago, ma o le tausaga talu ai o le tausaga lona lua lea e sili ona mago i faamaumauga i tulaga o Brookbank, lea e tusa ma le 320 milimita,” o lana tala lea.
Na saunoa le pule aoao o le BOM, o Chantal Donnelly, o nei faailoga taua e masani lava o taunuuga ia o aiga ua nonofo i se fanua mo le tele o augatupulaga.
“E manino lava e faigata mo se tagata e toʻatasi ona faia na o ia mo le 100 tausaga,” o lana tala lea.
“O se isi faʻataʻitaʻiga sili lea o le auala e mafai ai ona tatou maua nei faʻamatalaga faʻavaomalo e matua taua mo le atunuʻu.”
E faalagolago le BOM i volenitia mo faʻamaumauga o le tau
Talu mai le faavaeina o le BOM i le 1908, ua avea volenitia ma se vaega taua i lana aoina tele o faʻamatalaga.
E silia ma le 4,600 volenitia o loʻo galulue i Ausetalia i le taimi nei o loʻo foaʻi mai i aso taʻitasi.
Na saunoa Ms. Donnelly e matuā tāua tele volenitia mo le BOM e maua ai se “ata sa’o o timuga i le atunuu atoa.”
“E ui o loʻo i ai i le Ofisa le tele o nofoaga faʻakomepiuta mo le tau i Ausetalia, ae o Ausetalia o se atunuʻu telē, ma e le lava lea,” o lana tala lea.
“O lea la, o faʻamaumauga o timuga matou te aoina mai le aiga o Nichols ua na o se tasi lea o le tele o faʻamaumauga eseese e mafai ona matou tuʻufaʻatasia.”
Fai mai Mr Nichols o loʻo ia faʻamoemoe o le a faʻaauau pea ona aoina e lo latou aiga faʻamaumauga o timuga mo tausaga a sau.
O se masini e aoina ai le timu, o se fua o le timu
Taimi na lafoina ai: Tesema-13-2024

