O le filogia mai kasa e mafua mai tagata ma isi punaoa e pei o afi tetele ua fesoʻotaʻi ma le tusa ma le 135 miliona maliu vave i le lalolagi atoa i le va o le 1980 ma le 2020, na maua ai i se suʻesuʻega a se iunivesite i Sigapoa.
Na taʻua e le Nanyang Technological University i Sigapoa, o mea tutupu i le tau e pei o le El Nino ma le Indian Ocean Dipole na faʻateteleina ai aafiaga o nei mea leaga e ala i le faʻateleina o lo latou faʻaputuina i le ea.
O vaega laiti e ta'ua o le particulate matter 2.5, po'o le “PM 2.5”, e afaina ai le soifua maloloina o tagata pe a mānavaina auā e lava lo latou laiti e ulufale atu i le toto. E sau mai mea e sau mai ta'avale ma fale gaosi oloa fa'apea fo'i ma puna'oa fa'alenatura e pei o afi ma afa o le efuefu.
O mea manifinifi “sa fesootaʻi ma le tusa ma le 135 miliona maliu vave i le lalolagi atoa” mai le 1980 i le 2020, na fai mai ai le iunivesite i le Aso Gafua i se faamatalaga e uiga i le suʻesuʻega, na lomia i le mekasini Environment International.
E mafai ona matou tuʻuina atu le tele o masini e fuaina ai kasa eseese, ina ia mafai ai e pisinisi, aiga, malo ma isi ona mataʻituina le tulaga lelei o le ea i le taimi moni, e puipuia ai lo matou soifua maloloina, faʻafeiloaʻi e feutagai
Taimi na lafoina ai: Oke-15-2024

