O le fa'aleagaina o le ea i fafo ma mea fa'apena (PM) ua fa'avasegaina o ni mea e mafua ai le kanesa o le mama i le Vaega 1. O feso'ota'iga o mea fa'aleagaina ma kanesa o le toto e foliga mai e fa'ailoa mai ai, ae o nei kanesa e eseese mafua'aga ma e leai ni su'esu'ega e faia i vaega laiti.
Metotia
Sa fa'aaogaina le American Cancer Society Cancer Prevention Study-II Nutrition Cohort e su'esu'e ai fesoota'iga o mea leaga i le ea i fafo ma kanesa o le toto o tagata matutua. O valo'aga fa'aletausaga a le vaega o le faitau aofa'i o mea fa'apitoa (PM2.5, PM10, PM10-2.5), nitrogen dioxide (NO2), ozone (O3), sulfur dioxide (SO2), ma le carbon monoxide (CO) sa tu'uina atu fa'atasi ma tuatusi o fale nofo ai. Sa fa'atatauina fua fa'atatau o lamatiaga (HR) ma le 95% o vaeluaga o le talitonuga (CI) i le va o mea leaga e fesuisuia'i i le taimi ma ituaiga o toto.
I'uga
I totonu o le 108,002 tagata auai, e 2659 kanesa o le toto na maua mai le 1992–2017. O le maualuga o le PM10-2.5 na fesoʻotaʻi ma le mantle cell lymphoma (HR i le 4.1 μg/m3 = 1.43, 95% CI 1.08–1.90). O le NO2 na fesoʻotaʻi ma le Hodgkin lymphoma (HR i le 7.2 ppb = 1.39; 95% CI 1.01–1.92) ma le marginal zone lymphoma (HR i le 7.2 ppb = 1.30; 95% CI 1.01–1.67). O le CO na fesoʻotaʻi ma le marginal zone (HR i le 0.21 ppm = 1.30; 95% CI 1.04–1.62) ma le T-cell (HR i le 0.21 ppm = 1.27; 95% CI 1.00–1.61) lymphomas.
Fa'ai'uga
O le sao o mea fa'aleagaina o le ea i kanesa o le toto atonu sa le'i fa'atauva'aina muamua ona o le eseese o ituaiga.
Tatou te manaʻomia le ea mamā e mānava ai, ma o le tele o galuega e manaʻomia ai uiga lelei o le ea ina ia galue lelei ai, o lea e taua ai le nofouta i mea o siomia ai i tatou. I lenei tulaga, matou te ofoina atu le tele o masini faʻalogo o le siosiomaga e iloa ai mea e pei o le ozone, carbon dioxide ma volatile organic compounds (VOCs).
Taimi o le meli: Me-29-2024


