O se suʻesuʻega fou ua faʻaalia ai le auala e aʻafia ai e mea leaga mai gaoioiga a tagata lo latou gafatia e suʻe ai fugālaau

I luga o soʻo se auala pisi, o toega o le asu o taʻavale e tautau i le ea, e aofia ai le nitrogen oxides ma le ozone. O nei mea leaga, ia e faʻasaʻolotoina foʻi e le tele o fale gaosi oloa ma fale eletise, e felelei solo i le ea mo le tele o itula i tausaga. Ua leva ona iloa e saienitisi o nei vailaʻau e afaina ai le soifua maloloina o tagata. Ae o lea ua faʻateleina faʻamaoniga o loʻo fautua mai ai o nei lava mea leaga e faigata ai foʻi le olaga mo iniseti e faʻapupulaina ai faʻamaʻi ma laʻau e faʻalagolago i ai.
E eseese ituaiga o mea leaga o le ea e tali atu i vailaʻau e fausia ai le manogi o se fugalaau, ma suia ai le aofaʻi ma le tuufaatasiga o mea i se auala e faʻalavelave ai le mafai e se mea e faʻapupulaina ai ona suʻe fugalaau. I le faʻaopoopoga i le sailia o faʻailoga vaaia e pei o le foliga poʻo le lanu o se fugalaau, e faʻalagolago iniseti i se "faʻafanua" manogi, o se tuʻufaʻatasiga o molekula manogi e tulaga ese i ituaiga fugalaau taʻitasi, e suʻe ai le laʻau e manaʻo ai. E tali atu le ozone ma le nitrogen oxides i le eleele ma molekula manogi o fugalaau, ma faia ai ni vailaʻau fou e eseese a latou galuega.
“Ua suia ai le manogi o loʻo sailia e le iniseti,” o le tala lea a Ben Langford, o se saienitisi o le ea mo le UK Centre for Ecology and Hydrology o loʻo suʻesuʻeina lenei mataupu.
E aʻoaʻoina e manu faʻapupulaina le faʻafesoʻotaʻi o se tuʻufaʻatasiga tulaga ese o vailaʻau e faʻasaʻolotoina e le fugālaʻau ma lena ituaiga faʻapitoa ma lona taui suamalie e fesoʻotaʻi ma ai. A faʻafesoʻotaʻi nei vailaʻau vaivai ma mea leaga e matua tali atu i ai, e suia e le tali le aofaʻi o molekula manogi o fugālaʻau faʻapea foʻi ma le aofaʻi faʻatatau o ituaiga molekula taʻitasi, ma suia ai le manogi.
Ua iloa e le au suʻesuʻe e osofaʻia e le ozone se ituaiga o fusi kaponi o loʻo maua i totonu o molelaʻau manogi o fugālaʻau. I le isi itu, o le nitrogen oxides o se mea e fai si lilo, ma e leʻi manino lelei pe faʻapefea ona tali atu faʻakemikolo molelaʻau manogi o fugālaʻau ma lenei ituaiga o mea. "O lenei faʻafanua manogi e matua taua tele mo manu feʻai, aemaise lava manu feʻai felelei," o le tala lea a James Ryalls, o se tagata suʻesuʻe i le Iunivesite o Reading. "E iai nisi pi, mo se faʻataʻitaʻiga, e naʻo le vaʻaia o se fugālaʻau pe a itiiti ifo ma le tasi le mita le mamao mai le fugālaʻau, o lea e matua taua tele ai le manogi ia i latou mo le sailia o meaʻai."
Sa taumafai Langford ma isi sui o lana 'au e malamalama pe fa'apefea ona suia tonu e le ozone le foliga o le manogi o le fugālaau. Sa latou fa'aaogaina se alavai matagi ma ni masini e iloa ai le fausaga o le ao manogi e faia e fugālaau pe a latou fa'asalalauina atu lo latou manogi fa'apitoa. Ona fa'asa'oloto lea e le 'au su'esu'e le ozone i ni fa'aputuga se lua, o le tasi e tutusa ma le mea e o'o i ai Peretania i le taumafanafana pe a maualuga le maualuga o le ozone, i totonu o le alavai fa'atasi ai ma mole mole manogi o fugālaau. Sa latou iloa ai o le ozone e 'aina ai pito o le alavai, ma fa'apu'upu'u ai le lautele ma le umi.
Ona fa'aaogaina lea e le au su'esu'e le fa'aaogaina o le fa'aaliga o le pi meli e ta'ua o le fa'alauteleina o le proboscis. E pei lava o le ta'ifau a Pavlov, lea e fa'asuā pe a tatagi le logo o le 'aiga o le afiafi, e fa'aloaloa e pi meli se vaega o latou gutu e fai ma paipa fafaga, e ta'ua o le proboscis, e tali atu ai i se manogi latou te fa'afeso'ota'i ma se taui suka. Ina ua tu'uina atu e saienitisi i nei pi le manogi latou te masani ona lagona i le ono mita mai le fugāla'au, latou te fa'aloaloa atu a latou proboscis i le 52 pasene o le taimi. Na fa'aitiitia lenei mea i le 38 pasene o le taimi mo le manogi e fa'atusalia ai le manogi e 12 mita mai le fugāla'au.
Peita’i, ina ua latou fa’aogaina suiga tutusa i le manogi e pei ona tupu i totonu o se fulufulu ua fa’aleagaina e le ozone, e na’o le 32 pasene o le taimi na tali atu ai pi i le ono mita ma le 10 pasene o le taimi i le 12 mita. “E te va’aia nei pa’u’ū mata’utia i le aofa’i o pi e mafai ona iloa le manogi,” o le tala lea a Langford.
O le tele o suʻesuʻega i lenei mataupu ua faia i totonu o fale suʻesuʻe, ae le o le fanua poʻo le nofoaga masani o se iniseti. Ina ia foia lenei va o le malamalama, ua faʻatuina e saienitisi i le Iunivesite o Reading ni pamu e tuleia ai le ozone poʻo le diesel i totonu o vaega o se fanua saito. O faʻataʻitaʻiga ua faʻatulagaina i totonu o mama ea tatala e 26-futu e fesoasoani i tagata suʻesuʻe e iloilo ai aafiaga o le faʻaleagaina o le ea i ituaiga eseese o manu feʻai.
Na mata'ituina e se 'au su'esu'e ni seti o la'au sinapi i totonu o fanua mo asiasiga a manu fe'ai. O nisi potu sa pamuina ai le asu o le diesel i tulaga e maualalo ifo i le tulaga masani o le ea a le EPA. I na nofoaga, e o'o atu i le 90 pasene le fa'aitiitia o le mafai e iniseti ona su'e fugāla'au latou te fa'alagolago i ai mo mea'ai. E le gata i lea, o la'au sinapi na fa'aaogaina i le su'esu'ega, e ui lava o fugāla'au e fe'ai lava ia, ae na o'o atu i le 31 pasene le fa'aitiitia o nisi o fua o le tuputupu a'e o fatu, atonu o se taunuuga o le fa'aitiitia o le fe'ai mai le fa'aleagaina o le ea.
O nei faʻaiʻuga ua faʻaalia ai o loʻo feagai iniseti ma luʻitau tulaga ese ona o le maualuga o le faʻaleagaina o le ea i le taimi nei. Peitaʻi, a galulue faʻatasi ma isi luʻitau o loʻo feagai ma nei iniseti, e foliga mai o le faʻaleagaina o le ea e mafua ai ni faʻafitauli i totonu.
E mafai ona matou tuʻuina atu ni masini faʻalogo (sensors) e fuaina ai le tele o kasa eseese.
Taimi na lafoina ai: Aokuso-08-2024
